Members in News

First 1 2 3 4 5  ... Last 

27.04.2018.

Milos Stevanovic - novi gradski menadzer Bijeljine

Clan EWB-a i pridruzeni clan Srpske grupe Trilateralne komisije, uspesni advokat, pred novim radnim izazovom

SAZNAJEMO Miloš Stevanović novi Gradski menadžer u Bijeljini

Izvor: InfoBijeljina.com
 
26.04.2018 20:28
 
20

Najavljeno, ispunjeno. Bijeljina je dobila gradskog menadžera. InfoBijeljina saznaje da je ta funkcija pripala advokatu Milošu Stevanoviću.



FOTO: InfoBijeljina


Naime, kako je ranije rekao gradonačelnik Mićo Mićić, uloga gradskog menadžera biće, između ostalog, da predlaže projekte, kako bi se stimulisao ekonomski razvoj i što bolje odgovorilo na potrebe građana.

Zanimljivo je to što je Mićić za ovu funkciju odredio čovjeka bliskog vladajućoj strukturi iz Banjaluke, s obzirom da je Stevanović dugogodišnji partner predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali je ujedno i dobar saradnik Miće Mićića. Postavlja se pitanje, da li je Stevanović Dodikov ili Mićićev čovjek?

Inače, Miloš Stevanović rođen je 1983. godine u Bijeljini. Partner je u Advokatskoj kancelariji Stevanović.

U ranijim sazivima Vlade Republike Srpske, obavljao je funkcije savjetnika premijera, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za međunarodne odnose i diplomatiju, kao i savjetnika ministra unutrašnjih poslova, takođe iz oblasti međunarodnih odnosa i diplomatije. Specijalista je za korporativno pravo, spajanja i banke.

https://www.infobijeljina.com/34498_SAZNAJEMO-Milos-Stevanovic-novi-Gradski-menadzer-u-Bijeljini.html


15.04.2018.

Kovacic gost Emisije Pravac: o Siriji, Kosovu...

https://www.youtube.com/watch?v=zgf9gcPGYkI&feature=youtu.be


15.04.2018.

Tanjug: Kovacic o napadu na Siriju

http://www.tanjug.rs/multimedia.aspx?izb=v&&GalID=347571


07.03.2018.

Respekt se ne kupuje

Faktor

Razgovarao:
Milan MILIDRAG

Nedavni poziv Bilderberg grupe premijerki Srbije Ani Brnabić da prisustvuje godišnjem sastanku u Torinu od 7. do 10. juna obnovio je interesovanje sr­pske javnosti o čemu se razgova­ra u tim grupama koje čine uticajni ljudi iz svijeta biznisa i politike, po kom kriterijumu biraju članove i šta znači kada nekoga od Srba pozo­vu na sastanak. Sve je još intrigantnije jer su sastanci Bilderberga od osnivanja 1954. tajni. Bez pris­ustva medija; niti je kome dozvol­jeno da u javnosti komentariše sa­držaj razgovora.

Holbruk je Karadžiću prodao ciglu. Prevario ga je. Nije imao ovlašćenje da mu da ga­rancije da neće biti uhapšen ako se po­vuče. Ubijedio ga je, a Radovan zna zašto je to prihvatio

Ipak procure vijesti da je upravo ova grupa odlučila o nastanku Evropske unije, uvođenju eura i dolasku Ba­raka Obame na vlast, ali i da se Sr­biji - pod određenim uslovima - po­nudi zeleno svjetlo za ulazak u EU ili da se raspravljalo šta Zapad mo­že da učini kako bi udaljio Rusiju od Srbije.

O pozivu Brnabićevoj više se nije mnogo govorilo u javnosti, a da bi se moglo naslutiti o čemu će razgo­varati, trag je ukazao na Trilaterarnu komisiju, koja je nastala 1973. kao svojevrsno proširenje, forum koji prethodi sastancima Bilderbe­rga. Osnivač obiju organizacija je Dejvid Rokfeler, a počasni član ču­veni američki diplomata Henri Kisindžer.

Trilateralna komisija, koju čine vo­deći ljudi finansijskih institucija, ba­naka, poput Goldman Saksa, Evro­pske centralne banke, MMF, veli­kih korporacija, kao i nekoliko bi­vših predsjednika, premijera, šefo­va diplomatija, profesora, rektora uglednih univerziteta - sasataće se ove godine u Singapuru (od 23. do 25. marta). Prije četiri godine to je bilo u Beogradu, kada je pozdra­vnu riječ održao premijer Vučić (za­nimljivo, sastanku je prisustvovao i predsjednik Dodik).

- To je bio prvi najozbiljniji događaj za Beograd poslije sahrane Josipa Broza Tita - tvrdi za Faktor Jovan Kovačić, član Izvršnog komiteta Trilateralne komisije, predsjednik Srpske grupe Trilaterale i tink tenk organizacije Ist-vest bridž.

Šta Ana Brnabić može da donese sa sastanka Bilderberg grupe?

- To je veliko priznanje Srbiji, jer znači da je Srbija prepoznata kao stabilna zemlja koja može da po­stane korektivni faktor u mnogim oblastima. Ne može Ana da se vra­ti sa nečim opipljivim, jer to nije organizacija koja dijeli dipolome, medalje ili direktive. Neće u Bilde- rbergu niko reći: ‘E, Ana, sada se vrati i uradi to i to‘.

Nego će reći: ‘E, Ana, hajde ti na­ma sada ispričaj šta se radi ta­mo u toj Srbiji.

- Tako je. I veoma je važno šta će ona tamo reći, jer će je pažljivo slušati. S druge strane, ona će se vra­titi sa ozbiljnim insajderskim isku­stvom, a ona je dovoljno mudra i pametna da vidi reakcije na ono o čemu će se tamo govoriti. Ona će u Beograd donijeti dobar presjek onoga šta ljudi koji su jako moćni misle o Srbiji i regionu. Prema to­me i Srbija će imati priliku da nešto koriguje.

Zašto onda postoji ta fama o vla­darima iz sjenke, da je to mjesto gdje se donose odluke?

- Zato što neko protura tu famu. Da se nije desio konflikt između Rusi­je i SAD, Rusija bi imala grupu u Trilateralnoj komisiji. Zato što su­protstavljena mišljenja treba suko­biti na intelektualnom nivou. Jer ako se to ne uradi, onda su šanse za rat veće.

Član ste svih tih organizacija, osjećate li se kao moćan čo­vjek?

-  Da li vam djelujem kao moćan čovjek? Uopšte nisam moćan niti sam uticajan, trudim se svakim da­nom da budem što bolji, pametniji, razumniji i zdraviji. Imam firme ko­je se bave konsaltingom i lobira njem, živopisan CV, bio sam novi­nar, savjetnik u OHR, spajam lju­de i interese, politiku, biznis. A poenta nije samo u tome da pozna­jete uticajne ljude, nego morate da zaslužite njihov respekt, a to može­te samo ako ste pametni i sposo­bni; respekt se ne kupuje.

Šta mislite zašto ljudi mrze te moćnike iz sjenke? Rokfelera, Soroša...?

-  Uopšte ne razumijem zašto mrze Rokfelera, to je samo zavist. Ali ra­zumijem zašto mrze Soroša. On se direktno miješa u poslove stra­nih država, za razliku od Rokfele­ra koji analizira ali se ne upliće. Soroš direktno radi preko Otvore­nog društva, e sad, nekome to pri­ja, nekome ne.

Kao novinar ste bili sudionik pre­govora u Ženevi i Dejtonu. Kako se Ričard Holbruk nametnuo kao glavni pregovarač?

-  On je najegocentričniji čovjek ko­ga sam ikada upoznao. Uopšte ni­je trebalo da bude uključen u pre­govore, nego je ubačen kada je izaslanik SAD za bivšu Jugoslavi­ju Robert Frejžer poginuo na lgmanu 1995. Holbruk je bio trkač, trudio se da bude alfa-muškarac, kauboj. Ali mozak cijele operacije je bio Voren Kristofer i njegov tim.

Kako je onda došlo do toga da Holbruk da garancije Karadžiću da neće biti uhapšen ako se po­vuče?

-   Prevarili su Karadžića samo tako, jer on apsolutno nije imao takva ovlašćenja. Prvi sam, kao dopisnik Rojtersa, javio vijest da će Karadžić tokom te nedjelje da siđe sa vlasti. Čekao sam namjerno nedje­lju prije podne da objavim vijest i da izazovem pometnju, jer su svi bili u Dubrovniku i po drugim gra­dovima na moru. Držao sam taj dokument u ruci i moj prvi kome­ntar je bio da on nema ovlašćenje da to uradi. Prodao mu je ciglu. Prevario ga je. Ubijedio ga je, a Radovan zna zašto je to prihvatio.

Učestvovali ste u svrgavanju Slobodana Miloševića. Jeste li zado­voljni rezultatom?

-   Ne, očekivao sam da ćemo mno­go, mnogo brže postati visoko ra­zvijena zermlja. U svakom pogle­du: ekonomskom, demokratskom, institucionalnom.

Šta se ispriječilo?

-   Spriječile su objektivne okolnosti koje su vodile porijeklo iz subjekti­vnih razloga. NATO bombardovanje, sankcije, ubistvo Zorana Đinđića, činjenica da je naša javnost birala lidere koji su takvi kakvi je­su. A, opet, neki od njih nisu shvatali da njihova pobjeda na izborima nije dozvola za dijeljenje ratnog pli­jena, nego obaveza prema narodu.

Danas kada gledate opoziciju, to su sve oni isti ljudi od ranije. Pre­tpostavljam da sa osmijehom gledate na to.

-   Nije mi do smijeha, nikako. Da bi vlast bila dobra i mudra, mora da ima jaku opoziciju kao korektiv.

Onda vlast u Srbiji nije ni mudra ni dobra?

-   Nisam to rekao. Ne zato što bra­nim Vučića! Tako sam branio i Tadića. Nego zato što poštujem insti­tucije. Vučiću i meni je ideološko porijeklo drugačije, ali prihvatam činjenicu da čovjek može da se pro­mijeni. Svaka čast, on je napravio neviđen salto. Ljudi ga ne vole, pri­čaju ovo-ono, međutim, na biračima je da kažu šta misle. Nisam opozicionar niti politički aktivista, mogu samo kao građanin da ka­žem da mislim da su neke stvari dobre i da su, kao kod svake vla­sti, neke loše. Mi smo tu da pomo­gnemo Srbiji.

Postoje različita mišljenja šta je dobro za Srbiju.

-   Živio drug Tito! U njegovo vrijeme svi su bili fudbalski selektori i tu se završavalo razmišljanje. A sada su svi geopolitički stručnjaci. Svi se razumiju u sve. U Titovo i Slobino vrijeme, ti si morao da budeš neko i nešto, da bi te neko čuo.

Da li su ta Miloševićeva vreme­na bila najteža za vas?

-   Sloba je fenomenalno znao da vlada sivom masom birokratije na kojoj se temelji država, i zato je to­liko i ostao na vlasti. On ih je nasli­jedio i privukao, nije ih mnogo mi­jenjao i zato je to i funkcionisalo uprkos ratovima, sankcijama, hao- su. Ali je mogao mnogo bolje da odigra stvari, suviše kasno se sje­tio Dejtona. I u Rambujeu je treba­lo da odigra totalno drugačije. On je iz Dejtona izašao kao mirotvo­rac. Dali su mu dvije godine da ri­ješi pitanje Kosova. I dan-danas je ostala tajna zašto nije, ko ga je ta­ko savjetovao. Vlast je obaveza, teška muka, naročito kada se nala­zite u Srbiji i imate rak-ranu koja se zove Kosovo.

Da li je bivši agent MI6 Džordž Bazbi vaš kum?

-   Komplikovano je.

A da li je tačno da on ruši Vuči­ća, kako su krajem godine pisali neki beogradski mediji?

-   Bože sačuvaj! Ja ne znam. Ja u tome ne bih nikada učestvovao, da rušim bilo koga, ne Vučića. Za­to što sam učestvovao jednom ru­šenju, kao što kažete za Slobu, bio sam tu jer je u pitanju bila demokratija na djelu. Zašto bih učestvovao u nečemu što je protiv želje naro­da? Mogu da se ne složim sa že­ljom naroda, ali onda, da li ću da pljujem narod ili ću da učinim sve što je u mojoj moći da učinim situ­aciju boljom. Treba da promijeni­mo razmišljanje i način ponašanja političara, ali to se ne radi njihovim
rušenjem, nego na mudar način, diplomatski, politički. A to za Bazbija, koliko ja mogu da znam, apso­lutno nije tačno. Čovjek je u penzi­ji, gleda svoja posla.

Jednom špijun, uvijek špijun.

-   Ma, nije tačno. Ako je suditi po knjigama, kada odeš u penziju pre­daš svoju legitimaciju, paze te da ne talasaš mnogo i gotovo. A to što po kafanama pričaju...

Pa po kafanama pričaju da str­anci vole ovdje da ruše vlast, što nije netačno.

-   Pa dobro. Nisu stranci ovdje sru­šili Miloševića. Nego narod.

I nije baš!

-   Dobro, neko je tu nešto malo po­gurao. Zato je meni smiješno kada Amerika kaže da se Rusija umije­šala u izbore. A od Drugog svje­tskog rata Amerikanci su se mije­šali u 96 izbora širom svijeta, ako se ne varam, a Rusi u svega 33, tako da je 3:1. E, sad kada su po­pili svoj gorki lijek i osjetili kako to izgleda na sopstvenoj koži, onda su pošizili. Ne vjerujem da su Rusi uopšte odigrali bilo kakvu odlučuju­ću ulogu u Americi. Ali uvijek je bi­lo lobiranja za svoje interese dru­gim metodama. Imate instrumente u svojim rukama i normalno je. Ako ja imam neke planove za Indiju, meni je jako bitno ko je tamo na vlasti. Ako imam ogroman interes i te tako ću da se brinem, pa ću da radim da moji ljudi dođu na vlast. Danas je svijet globalno selo.

Šta mislite kako će proći na iz­borima proevropski blok u BiH koji predvodi bivši ambasador, Draško Aćimović?

-I on je iz Ist-vest bridža. Mislim da će dobro proći. Narodu je više dosta određnih strahova i dobro je ako polazimo od ideje da imamo EU kao cilj da bismo sebe ojačali i sproveli sve teške reforme. Mislim na cijeli region.

Jeste li još savjetnik predsjednika Dodika?

-  Ne, ja sam njegov prijatelj i on je moj.

Zašto se raskinuli savjetnički ugovor?

- Jednostavno nije više bilo potrebe. Imali smo divnu sradnju, a ja poštujem svačije mišljenje, naročito svih izabranih lidera.

Kako, kao ekspert u političkom konsaltingu, ocje­njujete Dodikove poteze?

-  Najbolje govori podatak da je na vlasti ovoliko koli­ko je. Nije na meni da ocjenjujem, to će reći narod na izborima. On jeste sačuvao mnogo toga u Repu­blici Srpskoj: ustavne promjene nisu prošle, raspaki- vanje Dejtona nije, sačuvao je policiju, ima toga jako mnogo. Da li je to sve što treba narodu u Republici Srpskoj da bude zadovoljan, to je pitanje za narod?

A šta mislite o njegovoj kandidaturi za Predsje­dništvo BiH?

-  Mile je legenda, pošto više ne može da se kandidu- je za predsjednika Repubkike Srpske, biće interesa­ntno gledati kako kao član Predsjedništva BiH doče­kuje one koji ga ne vole ili ga stavljaju na crnu listu. Što bi Englezi rekli: 'Mile je veći od života, a veliki je i ovako'.

 

 


03.03.2018.

Delphi Forum on Western Balkans

Safe and Secure Western Balkans an Imperative for European Stability - 2018 Delphi economic Forum

The European road of the Western Balkans and the obstacles

After several years, the West is again turning its eyes to the countries of the Western Balkans, knowing that the stabilization of the region is crucial to prosperity in Europe. They agreed to the "Geopolitics of the European Borderlands: The Western Balkans" speakers .

The moderator of the discussion, Jovac Kovacic, President of East West bridge and President of the Serbian National Group of the Trilateral Commission, started making a summary of the fragile balance in the region and stressed that "the stabilization of the border is of great importance for the whole of Europe."

CSR Vice-President for Europe, Eurasia and the Arctic, Heather Conley , analyzed the American view of the Middle East countries' history, as well as a historical review of how the United States viewed the countries of the Mediterranean Basin before and after the collapse of the Soviet Union. Referring to the countries of the Western Balkans, he said the United States knows how to help the region. He added that their interest was revived, due to Russia and China, which also showed keen interest.

Deputy Foreign Minister George Katrougalos made a brief analysis of Europe and how the European countries face the Balkans, stressing that there are different approaches to some issues, especially in terms of European enlargement. However, he stressed that Greece has bilateral co-operation agreements with all the countries of the Western Balkans, as it wants to play an important role in the region. He even noted that with Albania, Greece is too close to resolving all issues.

New Democracy Foreign Minister George Koumoutsakos recalled the wars of the region and stressed that "the period of the 90s taught us that we must keep the Balkan" ghosts "in sleep." He expressed the conviction, his own and the main opposition party, that the future of the Balkans is a European affair, considering that enlargement should be done without disturbing the balance within the EU. or NATO. That is why, he said, bilateral issues between countries must first be settled. "The future of the Balkans will either be European or will be traumatic," he concluded.

Britain's interest in the region of the Western Balkans was confirmed by Kate Smith , Ambassador of Greece to Greece . It enumerated the problems that need to be solved within countries, such as extreme voices, great crime, media interventions and much more. All this makes the countries vulnerable to the external factor, said Ms. Smith, underlining the concern in London of the growing influence of Moscow and Beijing in the Western Balkans.

Dr. Ivo Josipovic, a former Croatian president and a professor at the University of Zagreb , made a historic review of the positions of the Western Balkan countries during the World Wars, stressing that tensions between the countries in the region have been going on for decades. Referring to Croatia, he estimated that the country was going better and better by 2013, but since then things are backward. By listing the obstacles to joining the common European future of the countries in the region, he spoke of low democratic standards, low living standards, tensions between countries, corruption and increasing nationalism. While among the problems, he put the issue of the name of FYROM.

The problems of the countries of the Western Balkans were also held by George Ciamba , Foreign Minister for Romania's bilateral and strategic affairs , despite the fact that his country managed to achieve very strong growth rates by undertaking a series of reforms. The Minister urged Europeans to act together to pursue reform efforts in the Balkans and tackle various issues such as crime, security and extremism.

"Jihadism" is the number one security problem in the Western Balkans, said Spyridon Litsas, assistant professor of International Relations at the University of Macedonia , stressing that Salavism has been there for centuries. Mr. Litsas analyzed the roots of jihadism, considering it to be a dominant trend. He stressed the difficulties in his approach, as well as the fact that it is a huge problem for the security of the countries.

The West has lost interest in the Western Balkans in recent years, said Constantina Botsiou, Director of the Institute of Democracy, Konstantinos Karamanlis , but added that this interest has been re-emerging lately. Ms. Botsyu, also referred to the issue of Russia and China, but he also put in the frame and Turkey trying to confirm its validity. Concerning the name issue of FYROM, he stressed that "mutual respect for identities is the basis for the settlement of disputes".

Dr. Lars Hansel, Head of the Europe-North America Department of the Konrad-Adenauer-Stiftung University in Germany , highlighted China's ambiguous role in the region, saying its contribution to the stabilization of the Western Balkans is important for the European Union.

The annual conference is organized under the auspices of the President of the Republic of Cyprus Mr Prokopios Pavlopoulos from the non-profit corporation Delphi Economic Forum. The event is organized with the support of the Region of Central Greece and the Municipality of Delphi.


First 1 2 3 4 5  ... Last